Skandinavski Smörgåsbord, na našim prostorima poznat kao švedski sto, način je posluživanja hrane
koji se iz Skandinavije i Rusije zbog svoje popularnosti prenio i u druge zemlje. Sam naziv
smörgåsbord potiče od švedskih riječi smörgås, što se prevodi kao otvoreni sendvič tj. hljeb premazan
puterom, te bord, što je švedska riječ za sto.
Tradicionalno se posluživala marinirana haringa, dimljeni i sušeni losos ili jegulja sa hljebom i
maslacem, kao i razne varijacije kanapea. Obavezni su jaja, sir, marinirano povrće i aspik (naziv za
bistri mesni žele dobiven od mesnog, pilećeg ili ribljeg temeljca s dodatkom povrća, začina i prema
potrebi želatine. Koristi se za pripremu hladnih plata). Danas se na švedskom stolu poslužuju i glavna
jela.
Zanimljivost: Smörgåsbord u Švedskoj postoji još od 17. stoljeća, a postao je
međunarodno popularan 1939. godine na Svjetskom sajmu u New Yorku, kada je
ponuđen u restoranu „Three Crowns“ koji je bio u sklopu švedskog paviljona.
Švedski sto se servira na raznim vrstama zabava, proslavama rođendana, poslovnim sastancima,
seminarima, prezentacijama, svadbama i drugim svečanostima. Može se kombinovati sa drugim
vrstama posluživanja, a gostima se pruža bogat izbor jela. Gosti se sami poslužuju, što uveliko
olakšava organizaciju takvih skupova, a svako može odabrati jela te količinu koji mu najviše
odgovaraju. Tanjiri, salvete i ostali pribor se postavljaju na pristupačnim mjestima, obično na početku
stola. Zavisno od broja gostiju postavljaju se jela po vrstama. Hladna jela se postavljaju na početku,
zatim topla jela i na kraju poslastice.
Zanimljivost: Švedski sto u većini zemalja Sjeverne Evrope te u Njemačkoj nosi
nazive koji doslovno znače „hladni sto“, jer se kod njih uglavnom na švedskom stolu
poslužuju samo hladna jela.
Posebno obilježje švedskog stola je dekorativnost. Hrana se servira u posebnim, dekorativnim
posudama, pri čemu se vodi računa o usklađenosti boja hrane, posuđa i stolnjaka. Na sto se, po
potrebi, postavljaju i cvjetni aranžmani. Jednostavnost posluživanja, bogat izbor jela i fantastična
dekorativnost su stvorili veliku popularnost švedskog stola.
Zanimljivost: U Švedskoj se praktikuje da se na švedskom stolu hrana poslužuje u
grupama jela koja dobro pašu zajedno. Tako se, na primjer, heringa tradicinalno jede
sa kuhanim krompirom i tvrdo kuhanim jajima, a uz njih se obično poslužuju jaka
alkoholna pića kao što su snaps (švedska i danska riječ za čašicu žestice koja se pije
u toku jela), brännvin (liker od krompira) ili akvavit (tradicionalni skandinavski
destilovani alkohol koji se pravi od žitarica i krompira i začinjava se travama), sa ili
bez začina.
Složenost švedskog stola
Postoje jednostavni, srednji i složeni švedski stolovi. Jednostavni broje do 6 jela (3 hladna i 3 topla),
srednji 10 (5 hladnih i 5 toplih) i složeni, odnosno banketski, koji broje više od 10 jela u ponudi.
Također, mogu biti mrsni, posni, vegeterijanski i slatki i voćni te nacionalni i internacionalni. Naravno,
najčešći su kombinovani. Jela koja se serviraju moraju biti: laka za pripremu, laka za održavanje,
nemasna, blaga i jednoobrazna. Postavka stola mora biti krajnje jednostavna. Najbolje je kada je sto
četvrtast. Od strane prilaza gostiju redaju se jela po redu: salate, predjela, glavna jela, sosevi, kolači,
voće i pecivo. Na samom početku stoje tanjiri i pribor. Na stolu, osim hrane, može da bude korpa
voća, neutralno cvijeće ili dekoracije. Najbitnije je da na stolu ne bude ničeg što može mirisima ili
izgledom odbiti gosta od hrane.
Ako i sami planirate proslavu vama važnog događaja i potreban vam je kvalitetan i izuzetno
dekorativan švedski sto, Ibes catering vam stoji na raspolaganju za sve upite, bez obaveze. Dovoljno
je da kliknete na na naš formular! Skål! („živjeli“ na švedskom)
